IZLOŽBA „UCO: POLA VIJEKA BEZ JURISLAVA KORENIĆA“ , AUTORICE AMINE ABDIČEVIĆ
HOLU DOMA KULTURE – 17:30
PROMOTORICA: ŠEJLA ŠEHABOVIĆ, DIREKTORICA MUZEJA KNJIŽEVNOSTI I POZORIŠNE UMJETnosti
Izložba je rezultat saradnje Kamernog teatra 55 i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Jurislav Korenić rođen je u Zagrebu 1915. godine gdje je završio Srednju muzičku školu, Filozofski fakultet i Kazališnu akademiju, Odsjek za režiju. Profesionalnu karijeru muzičara započinje 1933 godine, a od 1940. do 1942. godine djeluje kao sufler i korepetitor u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. U periodu od 1942. do 1945. godine angažiran je kao kontrabasista Simfonijskog orkestra Radio – Zagreba, a potom ponovno u HNK (1945 – 1946) kao asistent režije, korepetitor i sufler. Iz Zagreba Korenić odlazi u Rijeku gdje u Narodnom kazalištu,, Ivan Zajc” obavlja dužnost sekretara, korepetitora i reditelja u Operi, kao i direktora Opernog ansambla. Na poziv prijatelja Borisa Papandopula, Jurislav Korenić 1952. godine dolazi u Sarajevo i postaje reditelj Opere Narodnog pozorišta. Godine 1955. jedan je od glavnih inicijatora i osnivača Malog pozorišta, današnjeg Kamernog teatra 55. Sa saradnicima i kolegama 1960. godine osniva Festivalih malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije, današnji Internacionalni teatarski festival MESS. Aktivno učestvuje u osnivanju Dramskog studija (1967) koji će uskoro prerasti u svojevrsnu pozorišnu akademiju. Opsjednut idejama i planovima sa glumcem Reihanom Demirdžićem u Svrzinoj kući u Sarajevu pokreće „Karađoz” pozorište i kao direktor Lutkarskog pozorišta zalaže se za novu zgradu. Istovremeno režira i piše („Maćeha” i „Fistikovi šejtanluci”) za sarajevsku Televiziju, realizira televizijsku seriju „Karađoz” u saradnji sa Reihanom Demirdžićem, sprema se da režira svoj prvi film… Jurislav Korenić, ustanovio je i angažirani politički teatar (,,Pobuna na Kejnu”, „Mladost pred sudom”, „Dantonova smrt”), prvi ostvario kabaretsko-satirični program (,,Pokradeno”, „Tako vam je bilo nekoć”), kao i prve mjuzikle i Brechtova djela, te izvršio modernizaciju operske režije na sarajevskoj sceni. Ogromna stvaralačka i organizatorska aktivnost donijela mu je mnoga priznanja; Nagradu grada Zagreba, Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, dva Zlatna vijenca na Festivalu malih scena Jugoslavije, dvije nagrade na TV festivalu na Bledu te nekoliko nagrada udruženja dramskih umjetnika BiH. Reditelj je jedne od najigranijih predstava u historiji bosanskoheregovačkog pozorišta („Ljubav”). Ovoga velikog entuzijastu svog poziva i pozorišne umjetnosti, smrt je zatekla na dužnosti dramaturga Narodnog pozorišta u Sarajevu 1974. godine.
SVEČANA CEREMONIJA OTVARANJA 43. POZORIŠNIH/KAZALIŠNIH IGARA BIH U JAJCU
DVORANA DOMA KULTURE – 18:00
VODITELJ PROGRAMA: DŽEVDET TUZLIĆ
igre otvara strajo krsmanović, ključar grada jajca tokom 43. p/k igara u jajcu, direktor umjetničke galerije bih
U PROGRAMU UČESTVUJU:
-NATALIJA TODOROVIĆ- VIOLINA
-PLESNI STUDIO “MAYA TRAVNIK” I “MAŽORET TRAVNIK “
PRVA TAKMIČARSKA PREDSTAVA – 19:00
NARODNO POZORIŠTE TUZLA
ALEŠ KURT: TRI PRIKAZIVANJA BOGA
TRI PRIKAZIVANJA BOGA JE KOMAD KOJI SE SASTOJI OD TRI JEDNOČINKE
Prema riječima Aleša Kurta: „Prva priča ‘Onda je došla zima’ se dešava tokom bitke za Staljingrad. Vojnici izmučeni hladnoćom, glađu, granatiranjem i beznađem, traže bilo kakav izlaz. Jedan od njih, izrešetan prilikom pokušaja predaje, tvrdi da mu se prikazao Bog. Druga priča se dešava u koncentracionom logoru Auschwitz. Upoznajemo Hurbineka, dijete koje se rodilo u logoru i Wisniu, logoraša koji dezinficira odjeću onih kojih idu u gasnu komoru. Wisnia, čuven po svom lijepom glasu, uvijek im nešto pjeva. ‘Punat’ je treća jednočinka i dešava se u političkom logoru Goli otok. Logoraši i lokalni ribar tvrde da im se prikazalo nešto. Uprava logora smatra da, ako je u pitanju Bog, to predstavlja ozbiljan problem. U sve tri jednočinke se postavlja pitanje da li je moguće da u ekstremenim situacijama čovjek ugleda Boga? Biblija nam govori da niko nikad nije vidio Boga (Ian 1:18) osim Gospoda Isusa Krista. U Izlasku 33:20 Bog objavljuje: A ti moga lica ne možeš vidjeti, jer ne može čovjek mene vidjeti i na životu ostati.“
Podjela uloga: Poručnik: BORIS BALTA; Boris, Logoraš 2, Ribar: ELMIR KRIVALIĆ; Glasnica, Logorašica, Vera: IVANA PERKUNIĆ MEŠALIĆ; Glasnica, Logorašica, Vera: IVANA PERKUNIĆ MEŠALIĆ; Glasnica, Logorašica, Vera: IVANA PERKUNIĆ MEŠALIĆ; Johan, Logoraš 1, Meho: ADNAN OMEROVIĆ; Isus, Logoraš 3: MIRZA PINJIĆ; Isus, Logoraš 3: MIRZA PINJIĆ; Vladimir, Logoraš 4, Ivan: SINIŠA UDOVIČIĆ; Djevojka, Hurbinek, Logorašica, Voditeljica: IRMA ZUKIĆ; Jozef, Wisnia, Marko: EDIS ŽILIĆ.
| NARODNO POZORIŠTE TUZLA |
| ALEŠ KURT: TRI PRIKAZIVANJA BOGA |
| REŽIJA: ALEŠ KURT |
| Muzika: Z&O |
| Scenografija: DANIEL PREMEC |
| Kostimografija: VESNA TEODOSIĆ |
| Asistentica reditelja: BELMA LIZDE KURT |
| Dizajn svjetla: ALEŠ KURT |
| Saradnica za scenski pokret: BELMA LIZDE KURT |
| Asistent scenografa: DINO TOZO |
| Korepetitor: ZLATAN MUJKIĆ |
| Inspicijent: DRAGAN KRSTIĆ |
okrugli sto “kritike” – razgovor o predstavi “tri prikazivanja boga” – pola sata poslije predstave
voditeljica okruglih stolova 43. pozorišnih/kazališnih igara: tina laco
TINA LACO, bosanskohercegovačka teatrologinja, glumica i profesorica. Rođena 1985. godine u Mostaru, gdje je i zaposlena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Diplomirala je na Sveučilištu u Mostaru hrvatski i engleski jezik i književnost 2009. godine, a iste godine je diplomirala i glumu na Univerzitetu Džemal Bjedić na Odsjeku za dramsku umjetnost. Tokom studija dobila je Rektorovu nagradu na Sveučilištu u Mostaru , kao i dvije Rektorove nagrade na Univerzitetu Džemal Bjedić. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pri Odsjeku za komparativnu književnost odbranila je svoju doktorsku disertaciju na temu “Bosanskohercegovačka teatrologija nakon Drugog svjetskog rata”. Sudionica je velikog broja kulturnih i akademskih događaja u Mostaru i Bosni i Hercegovini kao moderator, promotor, selektor, član žirija. Piše, glumi i režira predstave za djecu. Svoje naučne radove objavljivala je u časopisima Osvit, Društvene i humanističke studije, Život, Riječ, Novi izraz, Motrišta i drugim. Njena doktorska disertacija Bosanskohercegovačka teatrologija nakon Drugog svjetskog rata objavljena je i u formi knjige 2022. godine.
