Sinoć je u salonu Doma kulture Jajce održan Okrugli sto na temu „Kulturološki aspekti čuvanja životne sredine“ . Uvodničari Okruglog stola bili su prof.dr. Dalibor Ballian i prof. dr. Edin Urjan Kukavica , a moderator je bio Mevzudin Duranović. U holu Doma kulture otvorena je Izložba iz Fundusa Gradska Galerija Jajce na temu ekologija.
Prof. dr. Dalibor Ballian sa stručnog aspekta govorio je o značaju životne sredine, očuvanju naših rijeka, planina, životinja, šuma i prašuma, o značaju svakog pojedinca kao jedinke za Planet na kojem živimo. Posebno je istaknuo važnost razvijanja svijesti o očuvanje naše rijeke Plive kazavši:
„Jajce je poznato po vodi, Pliva je život ovog grada, krvotok ovog grada, ovaj grad bez Plive ne bi bio ono što jeste, Veliko jezero, Malo jezero, slapovi, vodenice, veliki vodopad… voda je ključna, te se iskreno nadam da će se razviti i taj kulturni odnos prema rijeci Plivi i njenom koritu. Čovjek je pupčanom vrpcom vezan za prirodu, čovjek je nastao u prirodi stotinama godina prije u skladu sa prirodom, onda je jednog dana odlučio da se tom istom prirodom bogati. Bez prirode nam nema opstanka, koliko god mi napredovali civilizacijski, tehnički, tehnološki,priroda na kraju ostaje nezamjenjiva, naše rijeke i naše planine su nezamjenjive“.
Profesor Ballian naveo je nekoliko prijmera šta mi kao pojedinci možemo učiniti za zdravu i održivu životnu sredinu:
Kompostirati organski otpad i reciklirati papir, staklo, metal…
Koristiti solarnu i energiju vjetra,
Ići pješice što češće ili koristiti bicikl,
Smanjiti konzumaciju mesa , te se baviti uzgojem povrća na okućnicama,
Gasiti električne uređaje kada ih ne koristite,
Pokušati zamijeniti prevozno sredstvo za ono koje je zdravo za životnu sredinu,
Ne rasipati pitku vodu bespotrebno,
Zasaditi bar jedno drvo godišnje.
Prof. dr. Edin Urjan Kukavica govorio je sa kulturološkog, vjerskog i duhovnog aspekta o zaštiti životne sredine naglasivši da se danas pod svaku cijenu nastoji odovjiti vjera i etika, religija i moral, kultura i civilizacija i čovjek i njegovo okruženje i da se naš općeljudski odnos prema prirodi uopće ne razlikuje od našeg odnosa prema roditeljima, našoj rodbini, našim supružnicima, našoj djeci ili pak s druge strane prema našem historijskom, kulturnom i duhovnom naslijeđu, a ako bi ga trebalo predočiti u riječi onda je on površan, privremen, zanemarujući, nadmen, arogantan ili gotovo podanički . Sve zajedno nepristojni smo i nimalo nalik na ono što je Bog Uzvišeni od nas tražio i zatražio.
„Čovjek je priroda, čovjek i zemlja neraskidivo su vezani suštinskim vezama. Čovjek je od zemlje stvoren, njegovo prvo životno okruženje bila je bašća ili vrt i iz njega je izveden i spušten na zemlju, upućen da tu zemlju obrađuje i od plodova zemlje živi, prvo ubistvo na zemlji dogodilo se dobrim dijelom zbog ljubomore i zavisti, ali drugim značajnim dijelom zbog čovjekovog nerazumijevanja vlastite uloge i svrhe na ovom svijetu. Kultura i ekologija možda su najbolji primjer pokušaja udaljavanja čovjeka od njegove biti, od njegove suštine i životnog okruženja. Ekologija se u cijelom lavirintu ideja i teorija javlja ili radije koristi kao pomoćno sredstvo ili postignuće socijalne evolucije čovjeka, no imajući na umu stanje okruženja od onog najbližeg od naših dvorišta, ulica, kvartova, naselja gradova, do onoga od kojega ovisi život na cijeloj Planeti, od šuma i ozonskog omotača, prije je riječ o devoluciji, nazadovanju i propadanju čovjeka kao svjesnog, savjesnog i odgovornog Božijeg stvorenja koje zahvaljujući vlastitom nemaru je na samom rubu samouništenja. Adem/Adam je stvoren na zemlji, veliki dio života proveo na zemlji i na kraju završio u zemlji, dio njegovog naslijeđa je i dio nas, potomaka njegovih , od zemlje smo i mi, na zemlji živimo i u konačnici u zemlji ćemo zavšiti . Zašto je onda naša zemlja, naše rijeke, vazduh, hrana toliko zagađeni, zašto je toliko nisko pala svijest savremenih ljudi o čistoći, je li to primjer nedostatka ekološke svijesti ?“
BIOGRAFIJE UVODNIČARA:
Dalibor Ballian rođen je u Sarajevu 9. augusta 1962. godine. U rodnom gradu završava osnovnu i srednju školu, a poslije toga Šumarski fakultet. Za asistenta na fakultetu biran je 1995. godine, te prolazi kroz sva nastavnička zvanja do redovnog profesora. Objavio je veći broj naučnih radova iz oblasti šumarske genetike i oplemenjivanja, te ekologije šuma, publicirajući samostalno ili u koautorstvu 189 naučnih radova. Učestvovao je na 94 domaće i međunarodne konferencije, na kojima je prezentovao samostalna i u koautorstvu 144 naučnih radova. Uz navedene naučne radove, objavio je i preko 150 popularnih članaka različite tematike.
FOTO/Bljesak.info
Pored pisanja naučnih članaka, prof. Dalibor Ballian bio je recenzent brojnih naučnih radova za 28 različitih časopisa iz zemlje i svijeta. U dosadašnjem radu objavio je tri univerzitetska udžbenika koji sadrže kompletno gradivo vezano za šumarsku genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća, kao i očuvanje genetske raznolikosti šumskog drveća. Pored udžbenika, koautor je i šest monografija, više poglavlja u raznim knjigama, dvije skripte, a tu su i brojni prilozi u Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine. Aktivno sarađuje s mnogim istraživačkim akademskim institucijama, kako s fakultetima tako i s institutima iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. Dosada je 24 puta boravio na usavršavanjima iz oblasti oplemenjivanja šumskog drveća i genetike, kao i ekologije šuma. Učestvovao je u radu brojnih komisija u zemlji vezanih za šumski reproduktivni materijal kao i kontrolu GMO-a. Obavljao je niz različitih funkcija od kojih je najznačajnija prodekan za nastavu i prodekan za međunarodnu saradnju na Šumarskom fakultetu u periodu od 2010. do 2016., a bio je pokretač doktorskog studija i njegov predsjednik od 2012. do 2016. godine. Glavni je urednik u dva bosanskohercegovačka časopisa, Hrvatska misao i Glasnik Zemaljskog muzeja. Značajan doprinos dao je i kao član brojnih komisija koje su tretirale problematiku zakonodavstva za šumski reprodukcijski materijal. Na temelju Odluke Vijeća Ministara BiH od 2008. godine stalni je član Vijeća za genetički modificirane organizme, gdje i danas aktivno radi na usaglašavanju bosanskohercegovačke regulative sa europskom. Kroz 44 projekata i studije bio je angažovan u rješavanju niza naučnih i stručnih problema, od kojih su šest bili finansirani iz međunarodnih fondova. Svi projekti su uspješno privedeni kraju, a dobiveni rezultati su pridonijeli boljoj slici o bogatstvu naših šuma i njihovih potencijala, značajnih za njihovo održanje u izmijenjenim uslovima sredine. Također je bio aktivni učesnik u svojstvu voditelja studija tokom izrade strategije razvoja šumarstva FBiH.
Edin Kukavica rođen je u Sarajevu 1967. godine, bosanskohercegovački i bosanski je pisac, kolumnist i esejist. Doktor odgojnih nauka sa temom “Pozitivna retradicionalizacija društva kroz kulturu življenja” (2020. UNSA) pod mentorstvom akademika prof. dr. Asima Mujkića i doktor političkih nauka sa temom “Islam i politika: politološki i sociološki aspekti islamskih doktrina” (2022. UNSA) pod mentorstvom prof. dr. Šaćira Filandre. Docent je na Pedagoškom fakultetu UNSA (2022). Osim toga, duhovni je učitelj, šejh dva tarikata (derviška reda), nakšibendijskog i rifa'ijskog (2008). U periodu od 2016-2020. godine bio je direktor JU “Bosanski kulturni centar” KS, a od iste 2016. do danas (u dva mandata) predsjednik UO Fondacije za bibliotečku djelatnost Vlade FBiH. Od decembra 2022. godine politički je savjetnik potpredsjednika entiteta RS Ćamila Durakovića.
Književnik, autor 17 autorskih djela, od čega 6 romana (Prvorođeni Dun'ja, Beš, Vjernik, Predodređenje / prvi dio trilogije Preobraženje, Sakupljač slova, Otkrivenje / drugi dio trilogije Preobraženje), 4 knjige politoloških i socioloških eseja (Kamo dalje, rođače, Fantom slobode, Priručnik za (r)evoluciju 1 i 2, Krivo srastanje), te 7 knjiga sa različitim temama iz domena historiografije (Islam na Balkanu, Historijski putopis kroz Bosnu i Hercegovinu), islamske duhovnosti i filozofije (među kojima su najpoznatije Antropologija futuvveta, Antropologija tesavvufa i Anatomija ibadeta). Prevodilac je više od 20 knjiga, učesnik brojnih naučnih skupova i konferencija i urednik zbornika radova sa njih, te knjiga, časopisa i drugih periodičnih izdanja.
FOTO/Klix.ba
Temeljem njegovog romana Vjernik, Sead Hasović je priredio istoimenu dramu koju je 2023. godine na scenu postavio neformalni “Duhovni teatar”, ekipa pozorišnih djelatnika okupljena oko glumca Mirze Mušije, direktora JU KSC Kakanj. Iste godine njegov roman Sakupljač slova ušao je u najuži izbor za nagradu “Andrićevih dana”, a za dramu Čistilište nagrađen je bijenalnom nagradom KDB Preporod, “Alija Isaković”.
Edin Urjan Kukavica je aktivni posmatrač i kritičar savremene drustvene i političke stvarnosti Bosne i Hercegovine te, kolumnist sa preko 500 tekstova u različitim medijima. Predlagač je i inicijator brojnih društvenih i kulturnih inicijativa usmjerenih ka kritičkom osvješćivanju društva. Djelujući u uvjetima izrazite društvene podijeljenosti s obzirom na temeljne probleme zajednice, uspio je, ne izbjegavajući prijepore i protivljenja, uobličiti svoju polaznu, estetsku poziciju kao nedvojbenu za pristaše i protivnike, pa je integralnost njegova djela i misli u bitnoj pretpostavci nacionalnog kulturnog standarda. Vodio je izdavačku kuću “Sedam” u Sarajevu, pet godina bio je redovni kolumnista “Dnevnog avaza”, te bio direktor programa FACE TV u Sarajevu. Od 2015. godine član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
