Četvrtog dana XIX Festivala duhovne poezije i muzike „Plivske omahe 2026.“ – bosanskohercegovačko višeglasje upotpunili smo priču o bosanskom ćilimu, promocijom knjige „Duh bosanskog ćilima“ autorice prof. dr. Amile Smajović. Promotori su bili arheolozi Mirza Kapetanović i Franjo Leovac koji su sa stanovišta arheologije govorili o značaju bosanskog ćilima kao svjedoka života i historije bosanskohercegovačkog naroda.

Kroz promociju je istaknuto da je riječ o prvoj sveobuhvatnoj knjizi o bosanskom ćilimu, koja na više od 400 stranica objedinjuje umjetnički, antropološki, etnografski i komunikološki pristup ovom važnom segmentu kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Knjiga je rezultat gotovo tridesetogodišnjeg istraživanja autorice, a posebna pažnja posvećena je analizi geometrijskih motiva, simbola i njihovih značenja, kroz koja bosanski ćilim dobija dimenziju univerzalnog duhovnog i kulturnog izraza.

Govoreći o knjizi, profesorica Smajović istakla je da je bosanski ćilim mnogo više od dekorativnog predmeta i da nije samo tkanina kojom se pokrivao pod ili zid kuće. On je važan segment ukupnog kulturnog naslijeđa BiH, neizostavan dio kulturnog identiteta naroda i države, prostor ispunjen bojama, simbolima, energijom i duhovnim značenjem. Naglasila je da je knjiga rezultat dugogodišnjeg istraživanja, kroz koje je pokušala dekodirati motive i univerzalnu geometriju bosanskog ćilima, čiji svaki detalj, kako je kazala, počiva na skladu, harmoniji i „zlatnom rezu“.

Posebno je istaknuto da je ova knjiga kao dugogodišnje istraživanje prof. dr. Amile Smajović, te saradnja sa JU Muzej Sarajeva i Zavičajnim muzejom Travnik, doprinijela institucionalnom prepoznavanju bosanskog ćilima, koji je danas uvršten na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Autorica je govorila i o važnoj ulozi žena koje su kroz generacije prenosile znanje tkanja, čuvajući tako identitet, tradiciju i kulturno pamćenje Bosne i Hercegovine.

Promotor Mirza Kapetanović naglasio je da bosanski ćilim nije samo predmet koji posmatramo, nego dio identiteta i osjećaja pripadnosti koji nosimo u sebi. Istakao je da knjiga na pristupačan i razumljiv način govori o ćilimu kao složenom kulturnom fenomenu, povezujući umjetnost, tradiciju i savremeno razumijevanje identiteta.

Franjo Leovac govorio je o ćilimu kao svjedoku života i historije Bosne i Hercegovine, naglašavajući da u njemu nisu utkane samo niti i ornamenti, nego i priče, sjećanja i iskustva generacija bosanskohercegovačkih žena i porodica. Posebno je istakao važnost očuvanja kulturnog naslijeđa, podsjetivši da narod koji ne čuva svoju baštinu, ne čuva ni vlastito pamćenje.

Istaknuto je i da bosanski ćilim nije samo ukrasni predmet, nego svojevrsna mapa kolektivnog pamćenja, u kojoj su utkane priče, simboli i identitet Bosne i Hercegovine. Djelo je korisno za istraživače, studente, ljubitelje umjetnosti i sve one koji žele dublje razumjeti kulturne vrijednosti ili kulturne kodove Bosne i Hercegovine.

O AUTORICI…

Amila Smajović  je završila   Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1983. godine potom stekla diplomu akademskog grafičara na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu sa temom „Cosmos Noetos“- „Svijet vrijednosti“ 1988 godine. Magistrirala je grafiku na istoj Akademiji 2001 godine sa temom „Država Amila i svijet simbola“. Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na odsjeku za  komunikologija 2018 godine odbranila  je doktorsku tezu pod nazivom „Komunikacijaki simboli-studija slučaja bosanski ćilim.“  Na likovnoj umjetničkoj sceni prisutna je preko 30 godina.  Autor je značajnih  umjetničkih projekata od kojih izdvajamo:  Država Amila,  Poetika šare, Harmonija geometrije harmonijom niti i Kod-Dekod.Organizovala je preko trideset  samostalnih izložbi a za svoj rad je dobila preko dvadeset nagrada u zemlji i inostranstvu.

Dugi niz godina se bavi proučavanjem  motiva, simbola i geometrijskih oblika   na tradicionalnim bosanskim ćilimima. Objavila je  veliki broj tekstova o ovoj temi u referentnim časopisima a pojavila se i kao koautor u tri knjige. Učestvovala je na internacionalnim konferencijama i internacionalnim festivalima umjetnosti. Osnovala je  umjetničku radionicu koja se bavila tradicionalnim tkanjem i Udruženje za zaštitu bosanskog ćilima.  U periodu od 2010 godine do 2015 godine radila je kao docentica na Internacionalnom univerzitetu  u Sarajevu – IUS na odsjeku za Vizuelne umjetnosti i komunikacijski dizajn.Od 2019 do 2023 godine obnašala je  funkciju predsjednice ULUPUuBIHa.

Živi i radi u Sarajevu.